PRETRAŽI
INTERVJU

Intervju: Snježana Turalija

Područje interesa Snježane Turalije kroz čitavu karijeru je obilježeno razvojem ekonomskih, okolišnih i održivih strategija, stvarajući veliku mrežu poslovnih dionika, mentorirajući mlađe generacije zaljubljenika u zaštitu okoliša i održivi razvoj da implementiraju strategije, proizvode i usluge u institucije i tvrtke u kojima djeluju, kombinirajući komunikacijske vještine, procese brzog učenja, usklađivanje ambicija i opredjeljenja za osiguranje ciljeva i vizije poslovnog i društvenog napretka u cjelini. 2019. godine Snježana osniva poslovni subjekt GREENiKA, obrt za savjetovanje, trgovinu i ostale usluge za konzalting iz područja kružne ekonomije, održivosti, zelene gradnje i međunarodnog certifikata zelene gradnje DGNB.

Povod za ovaj intervju je međunarodna edukacija koja je sredinom studenog održana u Zagrebu u Vašoj organizaciji, o čemu se u stvari radi?
S.T.: Na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu od 14. do 16. 11. 2019. organizirana je trodnevna međunarodna edukacija pod nazivom DGNB konzultant – održivost u arhitekturi i graditeljstvu. Program edukacije osmišljen je u DGNB Akademiji u Stutgarttu, a u zemljama Europe i Kini se provodi ili putem sistemskih partnera kao što je to u Danskoj, Švicarskoj, Austriji i Španjolskoj, ili u ostalim zemljama posredstvom tvrtki i instiutucija koje su voljne organizirati i promovirati program edukacije među ciljnim skupinama inženjera graditeljstva, elektrotehnike ili strojarstva, naravno arhitektima i krajobraznim arhitektima, ekonomistima te svima koji su na neki način povezani s planiranjem, projektiranjem, gradnjom, održavanjem i upravljanjem zgradama i prostorom. Za ovakvu vrstu edukacija zainteresirani su i predstavnici javne uprave, ali i brojni privatnici koji svoje poslovne aktivnosti planiraju proširiti na potpuno novu vrstu zelenih poslova u Hrvatskoj, u ovom slučaju to je certificiranje projekata prema međunarodnim standardima zelene gradnje. Edukacija u Zagrebu ove je godine održana u organizaciji konzultantskog ureda GREENiKA, podržana je od strane njemačkih tvrtki AluKönigStahl, Caparol i Vaillant, a plan je edukacije provoditi i izvan Hrvatske, odnosno u zemljama regije.

Je li Hrvatska spremna za postupke certificiranja koje spominjete i koliko je uopće razvijeno tržište?
S.T.: Zahvaljujući višegodišnjim aktivnostima Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju, osnovne informacije o međunarodnim standardima zelene gradnje stigle su na hrvatsko tržište i nekolicina članova udruge je preuzela odgovornost nuđenja certificiranja investicijskih projekata, bilo da se radi o postojećim zgradama ili novogradnji. Do sada je certificirano 12 projekata, istaknula bih najnoviji investicijski projekt – poslovne zgrade Matrix u Heinzelovoj ulici u Zagrebu te do kraja godine očekujemo i prvi DGNB gold certificirani projekt u Hrvatskoj. DGNB je njemački certifikat za ocjenjivanje kvalitete i održivosti zgrada i prostora temeljen na europskim normama, a mogu ga ostvariti projekti interijera, novogradnje, rekonstrukcije ili urbanih kvartova. Do sada je u svijetu uspješno certificirano više od 5.000 projekata prema tom sustavu, iznimno je dobro prihvaćen jer veliku pažnju kroz definirane kriterije polaže na ekonomsku isplativnost cijelog životnog vijeka projekta, ali isto tako na socio-kulturne i funkcionalne, tehničke i procesne te ekološke parametre.

Neuausbau-Firma-Straehle-Showroom DGNB certifikat

Kod nas je obavezan energetski certifikat, koliko se on razlikuje od DGNB certifikata?
S.T.: Često nam klijenti postavljaju takva pitanja stoga moramo naglasiti da se i DGNB certifikat bavi energetskom učinkovitošču projekata baš kao i ovaj hrvatski obvezujući način, no sustav certificiranja DGNB zadire u neusporedivo više parametara koji se ocjenjuju da bi se na kraju izdao certifikat – DGNB silver, gold ili platinum. Za dokaz o ekonomskoj kvaliteti mjeri se životni ciklus zgrade, utjecaj na prostor i lokalnu zajednicu, održivo iskorištavanje prirodnih resursa, učešće čiste prirodne vodei volumem otpadnih voda, te na primjer iskoristivost zemljišta i bioraznolikost. Kod socio-kulturnih i funkcionalnih vrijednosti mjeri se toplinski komfor, kvaliteta zraka u unutarnjim prostorima, stanje buke u prostoru, kontrola korištenja zgrade od strane korisnika, kvaliteta interijera i eksterijera, sigurnost i zaštita prostora i slično.
Kvaliteta lokacije procjenjuje se u kontekstu lokalnog okoliša i utjecaja na globalne razmjere, utjecaj investicije na širi prostor, dostupnost transportnih puteva, posebice javnog prijevoza, dostupnost javnih sadržaja kao što su škole, bolnice, banke, pošte i slično.

Bosco Verticale, Milano

Mjerenje prema DGNB kriterijima djeluje zahtjevno, ali neophodno kako bi se osigurali današnji zahtjevi u smislu borbe protiv klimatskih promjena pri čemu je zaštita okoliša prioritet?
S.T.: Upravo tako, znamo da zgrade emitiraju najviše CO₂ i troše najviše energenata, stoga je s punom pažnjom potrebno pristupiti investiciji. 2020 nam donosi novu zakonsku obavezu, a to je primjena nearly zero building standarda u novogradnji i rekonstrukciji, pa kad investitori već moraju doseći taj nivo glede energetske visoke učinkovitosti, uputno je da investiciju vode kroz postupak DGNB certificiranja kako bi osigurali kvalitetu projekta i procesno i u konačnom smislu izgrađene zgrade ili cijelog kvarta, također će osigurati ekonomski optimiziran projekt, smanjiti rizike, povećati vrijednost u slučaju kupoprodaje i najma, stvoriti za sebe jedan marketinški alat kojim će se moći diverzificirati i pohvaliti na tržištu. Banke će također pozitivno ocijeniti projekt ako je dostavljen dokaz o održivosti u obliku DGNB certifikata. Prilikom investicijskih projekata upravo bi se tako trebala ponašati središnja država, koja bi projekte bez obzira da li se financiraju javnim hrvatskim ili novcem iz EU fondova trebala usmjeriti ka zelenom gospodarstvu, tj. zelenim smjernicama i tako biti svjetao primjer privatnim investitorima. Nadajmo se da će dokument Hrvatska nacionalna strategija do 2030 upravo definirati takve smjernice što bi osiguralo pomak u kvaliteti projektiranja i gradnje u kontekstu održivosti, kako je danas poznaje svijet. Na globalnoj razini obvezuje nas što je Hrvatska potpisnica Pariškog sporazuma, tu su i 17 UN-ovih ciljeva održivosti i td.

Škola za financije, Frankfurt – DGNB certifikat

Što je preporuka investitorima – kojim putem krenuti?
S.T.: Iskreno se nadam da će uz 18 već postojećih DGNB konzultanata u Hrvatskoj, ove godine stasati i desetak novih, a svi će oni moći konzultirati investitore kako ispravno postaviti investicijski projekt u kontekstu održivosti. Također, nadam se da ćemo uskoro imati i kod nas nekoliko DGNB certifikatora koji će moći ponuditi uslugu certificiranja sukladno DGNB sistemu. To će pomoći da se podigne razina svijesti o većem broju parametara koje treba mjeriti da bi se procijenila održivost projekata, a isto tako će pomoći da zgrade i prostor oko nas budu rekonstruirane ili izgrađene na opće dobro cijele zajednice, a posebice za čovjeka kao centralne točke koja predmetne zgrade koristi za život, rad, učenje, odmor, liječenje – dobrobit ljudi koji u zatvorenom prostoru borave u današnje vrijeme i više od 90% treba nam svima biti u fokusu. A priroda u Hrvatskoj mora ostati zaštićena kako bi vrijeme iskorišteno u njenim ljepotama bilo lijek, a ne problem za ljude. Turisti iz istočnih zemalja koji dolaze u Hrvatsku upravo ističu da im je ljepota okoliša i kvaliteta zraka iznimno vrijedan element boravka u Hrvatskoj, dok apsolutno svi turisti procjenjuju da ipak u našoj zemlji kao turističkom lideru u regiji, moramo poraditi na općoj osviještenosti o ekološkim pitanjima.
Investitori koji žele certificirati projekte prema DGNB kriterijima, slobodni su obratiti se konzultantskom uredu GREENiKA iz Zagreba koji je predstavnik DGNB sustava za Hrvatsku te zemlje regije. Svi podaci dostupni su na www.greenika.hr

Podijeli:
  • googleplus
  • linkedin
  • mail

Autor: promogradnja